O nama

Istorijat bolnice

Odlukom Izvršnog vijeća Narodne Republike BiH, 1958. godine je osnovana Psihijatrijska bolnica Sokolac kao ustanova za zbrinjavanje hronično mentalno oboljelih lica. Počela je da radi 1960. godine. Pravo osnivača bolnice preuzeo je Narodni odbor opštine Sokolac u maju 1962. godine. Do maja 1964. bolnica je poslovala pod nazivom „Bolnica za duševne bolesti Sokolac“, a od navedene godine posluje kao Psihijatrijska bolnica Sokolac.

U prostorijama bivše vojne kasarne, koju je izgradila Austrougarska monarhija, sa korisnim prostorom od 3.000m2, smještena je Psihijatrijska bolnica Sokolac. Smještajni kapacitet bolnice bio je 180 bolesničkih posteljina. Tih prvih godina u bolnici je radilo 40 ljudi, od kojih jedan ljekar opšte prakse i dva bolničara, dok su ostali zaposleni činili pomoćno tehničko osoblje.

Tokom vremena bolnica je kadrovski jačala, a smještajni kapaciteti su prošireni. Razvoj ove medicinske ustanove može se podijeliti u nekoliko perioda: tokom prvih nekoliko godina vršena je intenzivna gradnja, jer su potrebe u Republici za psihijatrijskim smještajem rasle. U tom periodu izgrađena su tri objekta za smještaj pacijenata, restoran za pacijente, restoran društvene ishrane, objekat za terapiju pacijenata, objekat za smještaj administracije, kao i infrastrukturni objekti. Kapacitet bolnice povećan je na 380 ležajeva.

U tom periodu poboljšana je kvalifikaciona struktura zaposlenih. Godine 1970. bilo je zaposleno 172 radnika, od toga četiri ljekara specijalista iz neuropsihijatrije, sedam ljekara na specijalizaciji i 23 medicinske sestre.

U sljedećem periodu povećan je broj stručnih kadrova, te smještajnih kapaciteta na 501 ležaj. Objekti su imali 800 m2 ukupne površine. U bolnici je radilo 25 ljekara, od kojih 13 specijalista neuropsihijatrije, 10 zdravstvenih radnika sa višom stručnom spremom i 88 sa srednjom stručnom spremom. Uskoro je izbio građanski rat u Bosni i Hercegovini (1992) i od tada bolnica egzistira u teškim uslovima. Izvjestan broj kadrova angažovan je na radu u bolnici Glavnog štaba VRS, koja se nalazila u Podromaniji. Na radu u Psihijatrijskoj bolnici ostala su četiri ljekara i 20 medicinskih sestara. U tom periodu na liječenju je bilo 250-300 pacijenata.

Poslije završetka rata, zahvaljujući donacijama humanitarnih organizacija, poboljšani su uslovi za rad. Neki objekti su renovirani, rekonstruisana je toplovodna mreža, zamijenjena telefonska centrala.

Zbog transformacije u zdravstvu smanjen je bolnički kapacitet na 200 ležaja. Bolnica je ušla u sastav Kliničkog centra Medicinskog fakulteta Istočno Sarajevo. Godine 2001. bolnica je brojila 139 zaposlenih od čega devet ljekara specijalista iz neuropsihijatrije. Obezbijeđeni su potrebni uslovi za smještaj pacijenata i rad zaposlenog osoblja.

Danas, to je savremena zdravstvena ustanova sekundarnog nivoa, koja se bavi liječenjem, rehabilitacijom i resocijalizacijom pacijenata sa akutnom i hroničnom patologijom.

Osoblje bolnice

E

Dragan Bulajić, dipl. iur.

VD direktor

E

dr Božidarka Perković, specijalista psihijatrije

Pomoćnik direktora za medicinske poslove i načelnik odjeljenja hronične psihijatrije – muškarci

E

Vladan Grubačić

Glavni medicinski tehničar bolnice

E

dr Duško Žuža, specijalista psihijatrije

Načelnik odjeljenja akutne psihijatrije – muškarci

E

Gorana Đerić

Glavna medicinska sestra odjeljenja akutne psihijatrije – muškarci

E

dr Maja Đurović, specijalista psihijatrije

Načelnik odjeljenja akutne psihijatrije – žene

E

Željka Marinković

Glavna medicinska sestra odjeljenja akutne psihijatrije – žene

E

dr Velinka Lizdek

Načelnik odjeljenja hronične psihijatrije – žene

E

Rodoljub Paunić

Glavni medicinski tehničar odjeljenja hronične psihijatrije – žene

E

Milica Simić

Glavna medicinska sestra hronične psihijatrije – muškarci

E

Specijalizanti psihijatrije

dr Radivoje Kanostrevac, specijalizant psihijatrije
dr Sanja Limić, specijalizant psihijatrije
dr Tatjana Paunić, specijalizant psihijatrije

E

Socijalni radnici

Maja Šušić, diplomirani socijalni radnik
Srđan Đerić, diplomirani socijalni radnik
Marina Janković, socijalni radnik
E

Šef službe za medicinske poslove

 Bojan Đerić, diplomirani spec. pedagog i sertifikovani okupacioni terapeut

 

E

Psiholozi

Biljana Nešković, mr. sc.  psiholog

Mirjana Milinković, diplomirani psiholog

Snežana Samardžić, dr psiholoških nauka spec. medicinske psihologije